PSORIJAZA NOKTIJU
Psorijaza noktiju može se javiti u svim oblicima psorijaze kože, od blagih pa do vrlo teških. Oko 40% oboljelih od blage psorijaze ima zahvaćene nokte, a taj se postotak znatno povećava s težinom psorijaze. Procjenjuje se da oko 60-70% bolesnika sa srednje teškim i teškim oblikom psorijaze ima i psorijazu noktiju. Taj je postotak još viški kod oboljelih od psorijatičkog artritisa te iznosi oko 80%. Psorijaza noktiju može biti prvi znak artritisa i entezitisa, čime raste i odgovornost dermatovenerologa kako bi se ranim postavljanjem dijagnoze uputilo bolesnika na dalju obradu reumatologu. U 1-5% slučajeva psorijaza se pojavljuje samo na noktima, bez promjena kože i može predstavljati znatan dijagnostički problem.
Psorijaza noktiju može se javiti na matriksu i ležištu nokta, a promjene se drugačije manifestiraju u ovisnosti o tome koji je dio nokta zahvaćen.
Psorijaza matriksa nokta manifestira se promjenama na noktanoj ploči u vidu foveola (točkastih udubina) te leukonihijje (bjelkastim koloracijama veličine neokoliko milimetara), eritematoznih makula na lunuli ili mrvljenju nokta. Foveola nastaju zbog nakupina parakeratotičnih stanica na površini nokatne ploče. Leukonihija može nastati i zbog malih trauma nokta, ali u slučaju psorijaze je zahvaćeno više noktiju. Ponekad se pojavljuju poprečna udubljenja nokatne ploče (Beauove linije), kao posljedica akutne upale nokatnog nabora, ili pojačana krhkost noktiju (onihoreksija).
Psorijaza ležišta nokta se čituje pojavom oniholize, subungvalnom hiperkeratozom, pojavom uljnih mrlja, krvarenja „poput ivera“. Oniholiza nastaje zbog odvajanja nokatne ploče od ležišta nokta te se očituje bjelkastom ili žućkastom diskoloracijom na distalnom i /ili lateralnom rubu nokta. Zahvaćeno područje obično je obrubljeno eritematoznim rubom. Subungvalna hiperkeratoza očituje se zadebljanjem noktane ploče, koje nastaje zbog hiperplazije ležišta nokta, uzrokovanog kroničnom upalom. Što je jača upala to je i veća debljina hiperkeratoze. Uljna mrlja označava crvenkasto-žučkastu koloraciju nokatne ploče uzrokovanu pojavom psorijatičnog plaka na ležištu nokta. Krvarenja „poput ivera“ očituju se smećkastim i crvenkastim linearnim ,vertikalno položenim promjenama, kao posljedica žarišnih krvarenja u ležištu nokta. Promjene su smještene na distalnom dijelu nokatne ploče.
Ponekad kronična upala zahvaća i periungvalno područje (psorijatična paronihija). Kod dugotrajnije upale može doći do potpune destrukcije matriksa nokta i potpune destrukcije nokatne ploče.
Dijagnoza psorijaze noktiju postavlja se na osnovu kliničke slike, ali jedina sigurna potvrda je biopsija i histološka verifikacija, no zbog kompleksnosti postupka i komplikacija rjeđe se izvodi. Od koristi su i dermatoskopija te kapilaroskopija. Dermtoskopom se može vidljeti eritematozni rub kod oniholize, koji je specifičan za psorijazu nokta. Kapilaroskopijom se mogu uočiti avaskularna područja periungvalno. Diferencijalnodijagnostički je potrebno isključiti gljivičnu infekciju nokta, iako ona može biti i sekundarna zbog oštećenja nokta psorijazom.
Oboljeli pate zbog estetskih raloga, ali i bolnosti zahvaćenog područja, što stvara probleme pri radu. Potrebno je znati da psorijaza noktiju može biti provocirana manjim traumama, kao što je manikura ili griženje noktiju.
Terapija psorijaze noktiju je loklna kod blažih oblika te sistemska kod težih promjena.