Madeži i pigmentne promjene

Madeži i karcinom kože

Madeži

Madeži se mogu pojaviti bilo gdje na koži, pojedinačno ili grupirano. Obično su smeđe boje i različitog oblika. Smeđa boja madeža potječe od melanina, pigmenta koji stvaraju stanice u koži, melanociti.

Većina madeža pojavljuje se do 20. godine života, iako neki nastaju tek u starijoj životnoj dobi. Izlaganje ultraljubičastom zračenju povećava broj madeža.

Svaki madež ima svoj vlastiti obrazac rasta. U početku je madež obično plosnat, smečkast, ružičast ili crn. Vremenom se madeži povećavaju i posvjetljuju, a na nekima se pojavljuju i dlake. Ostali se uopće ne mijenjaju. Neki madeži postepeno blijede i nestaju, dok drugi vrlo brzo rastu i postaju peteljkasti te mogu u konačnici i otpasti.

Izlaganjem ultraljubičastom zračenju madeži tamne. Za vrijeme puberteta, trudnoće ili uzimanja kontracepcijskih pilula, madeži često postaju tamniji i veći, a moguća je i pojava novih

Određene vrste madeža predstavljaju veći rizik za pojavu zloćudnih promjena, malignog melanoma. Oko 30% malignog melanoma nastaje iz madeža. Izlaganje suncu ili umjetnom izvorima zračenja povećava rizik nastanka malignog melanoma. Osobe s velikim brojem madeža od prosjeka (100 i više) imaju također veći rizik za nastanak malignog melanoma.

Urođeni madeži (kongenitalni) prisutni su kod rođenja, a javljaju se kod 1 od 100 djece. Takvi madeži pokazuju veći rizik za nastanak malignog melanoma od madeža koji nastaju kasnije u životu. To pogotovo vrijedi za vrlo velike urođene madeže.

Atipični (displastični) madeži obično su veći od prosjeka (više od 5mm), asimetrični, neravnih i nepravilnih rubova, neravnomjerne pigmentacije. Oni predstavljaju povećani rizik za nastanak malignog melanoma. Zbog toga je potrebna redovita kontrola dermatologa, a isto tako i samopregled. Posebnu pozornost treba obratiti na promjenu boje, veličine ili oblika madeža, svrbež, krvarenje ili ljuštenje te pojavu novih madeža.

Dermatoskopski pregled (epiluminiscentnim mikroskopom) je bezbolan preged kojim će dermatolog utvrditi kakav je madež i po potrebi ga kirurški odstraniti kako bi se učinila patohistološka dijagnostika (PHD). Isto tako dermatoskopija omogućuje praćenje pojedinih madeža. Dermatoskopski pregled se preporuča učiniti jednom godišnje, a osobama koje imaju puno madeža i češće.

Rak kože

Rak kože je najčešći od svih karcinoma, a broj oboljelih se stalno povećava. Tri su osnovna tipa raka kože: bazocelularni i spinocelularni karcinom te maligni melanom. Ako se na vrijeme otkrije rak kože se vrlo uspješno liječi. Zato je vrlo važan samopregled kože, barem svaka 3 mjeseca. Ako niste sigurni da su promjene koje ste uočili dobroćudne svakako se javite svom dermatologu. Nikako nemojte zanemarivati sumnjive promjene samo zato što ne bole. Rak kože je najčešće bezbolan, ali istovremeno može biti opasan po život.

Znakovi upozorenja:

Izraslina na koži koja se povećava, boje kože ili pigmentirana.
Madež ili neka druga smeđa promjena koja:
- mijenja boju
- povećava se
- nepravilnih je rubova
- veća je od 6 mm u promjeru
- pojavljuje se nakon 21. godine
Promjena koja stalno svrbi, boli, krvari, erodira.
Otvorena rana koja ne zacjeljuje u roku od 3 tjedna.

Maligni melanom

Što je maligni melanom?

Maligni melanom je najzloćudniji tumor kože i sluznica. Sastoji se od stanica koje stvaraju pigment (melanocita). Melanom nastaje na koži, ali vrlo rano metastazira putem limfe ili krvi. Rana dijagnoza je od presudne važnosti

Kako izgleda?

Maligni melanom se može pojaviti bilo gdje na koži ili sluznicama, dakle i na mjestima koja nisu izložena suncu. Kod žena je najčešći na licu i nogama, a kod muškaraca na trupu. Melanom je obično smeđe ili crne boje, ali može biti i boje kože, crvenkaste ili bjelkaste. Može se pojaviti na nepromijenjenoj koži ili pak nastaje iz madeža.

Važno je znati:

Oko 30% melanoma razvije se kod osoba mlađih od 45 godina
Melanom je najčešći karcinom u žena između 25 i 29 godina, a drugi po redu (nakon karcinoma dojke) kod žena između 30 i 40 godina.
U prošlom desetljeću se broj melanoma udvostručio i u stalnom je porastu.
Sunčevo svjetlo odgovorno je za najmanje 90% karcinoma kože.
Većina ljudi primi 50-80% ukupne doze sunčeva zračenja prije 18. godine.
Povremeno intenzivno izlaganje suncu, s nastankom opeklina, direktno je povezano s nastankom melanoma, dok dugotrajno kumulativno izlaganje dovodi do nastanka nemelanomskih karcinoma kože.

Rizični čimbenici za nastanak malignog melanoma:

Osobe svijetle puti (Tip I i II)
Osobe koje su se u djetinjstvu i mladosti puno izlagale suncu
Puno madeža, urođeni ili atipični madeži
Madeži koji su veći od 5 mm, koji se mijenjaju, svrbe ili krvare
Osobe čiji je bliski rođak imao melanom

Liječenje

Rana dijagnoza je najbolje liječenje! Kada se postavi dijagnoza malignog melanoma liječenje je kirurško. Obzirom da je rani melanom ograničen na površinski sloj kože (epidermis) njegovo odstranjivanje znači 100% izlječenje. Ukoliko se ostavi neliječen, svojim će rastom prodrijeti u dublja tkiva, do krvnih i limfnih žila i metastazirati. U tom slučaju prognoza je izuzetno loša.

Što možete učiniti sami?

Djeca i adolescenti su najugroženija skupina i trebaju posebnu zaštitu od sunčeva zračenja.
Ne izlažite se suncu od 10 do 16 sati, nosite zaštitnu odjeću i zaštitite se sredstvima s visokim zaštitnim faktorom (SPF, sun protection factor)
Redovito pregledavajte sve madeže i druge pigmentne promjene na koži i sluznicama
Konzultirajte svog dermatologa ako bilo koji madež ili pigmentna promjena izgledaju sumnjivo (prema A B C D pravilu)

ABCD pravila za samopregled madeža:

melanomi obično nisu simetrični, jedna polovica se razlikuje od druge
border/rub – rubovi melanoma su najčešće nepravilni, nazubljeni i nejasni
color/boja – melanom najčešće ima više boja, smeđa, crvena, crna, plava, bijela
diametar/promjer – razvijeni melanom je uglavnom veći od 5 mm