Njega bebine kože

Koža novorođenčadi i dojenčadi nezrela je i osjetljivija od kože odraslih. Samo zdrava koža može zadovoljiti sve funkcije koje se od nje očekuju, a to je mehanička i toplinska zaštita te osjetilna funkcija.

Koža novorođenčadi i dojenčadi nezrela je i osjetljivija od kože odraslih. Samo zdrava koža može zadovoljiti sve funkcije koje se od nje očekuju, a to je mehanička i toplinska zaštita te osjetilna funkcija. Skoro svaki djelić kože sarži krvne žile, živce, osjetilna tjelešca, žlijezde lojnice i znojnice.  Svi elementi kože su prisutni kod rođenja, ali funkcionalno je koža još nezrela i proći će i nekoliko godina dok se potpuno osposobi za svoju ulogu. Stoga je pravilna njega kože od rođenja vrlo bitna kako bi se sačuvalo njeno zdravlje i omogućio pravilan razvoj.

Koža se sastoji od tri osnova sloja. Najdublji sloj kože je potkožno masno tkivo. Iznad njega nalazi se dermis koji ima dva sloja, dublji retikularni i površniji papilarni dermis. Unutar dermisa smješteni su živci, krvne žile, žlijezde lojnice i znojnice, elastična i kolagena vlakna. Površinski sloj kože nazivamo epidermis, a također je sastavljen od nekoliko dijelova. Unutrašnji dio epidermisa sačinjavaju žive stanice, keratinociti koji se umnožavaju, dok se u najpovršnijem sloju kože nalaze mrtve stanice. Stanice na površini kože uronjene su u lipidni sloj poput ciglica. One sprječavaju isušivanje i dehidraciju kože te predstavljaju i prvu liniju obrane kože. U tome najvažniju ulogu ima upravo zaštitni lipidni sloj. Stoga je zaštita lipidnog sloja, pravilnom njegom bebine kože ključni faktor za zdravlje kože.

Površina kože je blago kisela, pH iznosi oko 5,5. Upravo taj kiseli zaštitni sloj onemogućava razmnožavanje štetnih bakterija i gljiva na površini kože. Isto tako blago kiseli pH kože pospješuje barijernu funkciju  stabilizirajući lipide u koži koji tako sprječavaju gubitak vode i prodor mikroba u kožu. Promjena pH kože čini je osjetljivijom na dehidraciju, infekcije, iritacije i alergije.

Prvih nekoliko dana nakon rođenja djeteta za održavanje higijene dovoljna je vlažna tkanina i ne savjetuje se primjena nikakvih kozmetskih proizvoda. Posebna je pažnja potrebna pupčanom batrljku kojeg valja držati suhim. Savjetuje se samo čišćenje gotovim antiseptičkim otopinama i prekrivanje prozračnom kompresom.

Kada dođe vrijeme prvog kupanja treba se dobro pripremiti i osigurati miran i topao okoliš za novorođenče, jer taj ćete događaj pamtiti čitav život. To su trenuci ispunjeni radošću, uzbuđenjem, a istovremeno i strepnjom kako će se kupka koju ste brižno pripremali svidjeti vašoj bebi. Kupanje je bitno ne samo zbog higijene već i za razvoj osjetilnih sposobnosti bebe i međusobno zbližavanje. Temperatura prostorije u kojoj se kupa novorođenče treba biti oko 22 do 23 stupnja Celzijusa, a temperatura vode neka ne bude viša od 36 do 37 stupnjeva Celzijusa. Danas postoje toplomjeri za vodu koji kasnije mogu poslužiti i kao igračka. Pazite da količina vode ne bude prevelika i osigurajte dno gazom protiv sklizanja. Glavicu novorođenčeta držite uvijek iznad vode. Kada dijete izvadite iz vode pazite da ga odmah možete posušiti, a prostorija u kojoj će beba nakon toga boraviti neka bude između 20 i 22 stupnja Celzijusa. Do četvrtog mjeseca života savjetuje se svakodnevno kupanje i pranje vlasišta kako bi se izbjegla pojava tjemenice. Za kupanje možete upotrebljavati čistu vodu, ali i niz komercijalnih, posebno prilagođenih preparata za njegu novorođenačke kože. Najbolje je savjetovati se s vašim dermatologom jer nije svaka koža ista i neke bebe trebaju pojačanu njegu. To se posebice odnosi na pojedine bolesti kože gdje se uz kupku treba provoditi i terapija.

Mijenjanje pelena u početku treba biti vrlo često, i do 7-8 puta na dan. Primjenom novih apsorptivnih pelena danas je znatno umanjena pojava teških oblika pelenskog iritativnog  dermatitisa, ali u manjeg broja beba se upale kože ipak pojavljuju. Iritativni dermatitis najizraženiji je na izbočenim predjelima kože dojenčeta, dok su pregibi u početku pošteđeni. Amonijak iz urina nema direktno iritativno djelovanje, već snižavanjem kiselosti pelenske regije aktivira enzime stolice  koji direktno oštećuju kožu. U liječenju lakših oblika pelenskog dermatitisa primjenjuju se oblozi fiziološke otopine, zaštitne kreme s cinkom i često  mijenjanje pelena. Važno je pelensku regiju držati suhom.

Neke će bebe dobro podnjeti svaku vrstu pelena, pa i čišćenje vlažnim higijenskim maramicama, dok druge neće u početku podnositi ništa osim čiste vode. Nemojte žuriti i ponašajte se u skladu s time kakva je koža baš vaše bebe. Na putovanju umjesto čiste vode možete upotrijebiti termalne vode u spreju za njegu guze. Vlažne maramice nikako ne smiju sadržavati alkohol i mirise koji iritiraju kožu.

Ukoliko se uz svu vašu ljubav i njegu ipak pojavi upala kože pelenske regije koja ne prolazi za nekoliko dana, pogotovo ako su vidljive ranice, krastice, točkasta krvarenja ili prateće promjene na ostalim dijelovima kože obavezno odvedite bebu dermatologu.