Madeži i melanom

Većina ljudi zamišlja madež kao tamnu, smeđu promjenu na koži, ali madeži mogu izgledom biti raznovrsni. Neke osobe imaju veliki broj madeža, čak 200 i više.

Madeži se mogu pojaviti bilo gdje na koži, pojedinačno ili grupirano. Obično su smeđe boje i različitog oblika. Smeđa boja madeža potječe od melanina, pigmenta koji stvaraju posebne stanice u koži, melanociti.

Većina madeža pojavljuje se do 20. godine života, iako  neki nastaju tek u starijoj životnoj dobi. Izlaganje ultraljubičastom zračenju povećava broj madeža.

Svaki madež ima svoj vlastiti obrazac rasta. U početku je madež obično plosnat, smečkast, ružičast ili crn. Vremenom se madeži  povećavaju i posvjetljuju, a na nekima se pojavljuju i dlake. Ostali se uopće ne mijenjaju. Neki madeži postepeno blijede i nestaju, dok drugi vrlo brzo rastu i postaju peteljkasti te mogu u konačnici i otpasti.

Izlaganjem ultraljubičastom zračenju madeži tamne. Za vrijeme puberteta, trudnoće ili uzimanja kontracepcijskih pilula, madeži često postaju tamniji i veći, a moguća je i pojava novih.

Vrste madeža

Određene vrste madeža predstavljaju veći rizik za pojavu zloćudnih promjena, malignog melanoma. Oko 30% malignog melanoma nastaje iz madeža. Izlaganje suncu ili umjetnom izvorima zračenja (solarij) povećava rizik nastanka malignog melanoma. Osobe s velikim brojem madeža (100 i više) imaju također veći rizik za nastanak malignog melanoma.

Urođeni madeži (kongenitalni) prisutni su kod rođenja, a javljaju se kod 1 od 100 djece. Takvi madeži pokazuju veći rizik za nastanak malignog melanoma od madeža koji nastaju kasnije u životu. To pogotovo vrijedi za vrlo velike urođene madeže.

Atipični (displastični) madeži obično su veći od prosjeka (više od 5mm), asimetrični, neravnih i nepravilnih rubova, neravnomjerne pigmentacije. Oni predstavljaju povećani rizik za nastanak malignog melanoma. Zbog toga je potrebna redovita kontrola dermatologa epiluminiscentnim mikroskopom-dermatoskopom, a isto tako i samopregled. Posebnu pozornost treba obratiti na promjenu boje, veličine ili oblika madeža, svrbež, krvarenje ili ljuštenje te pojavu novih madeža. Ukoliko se pojave takvi simptomi potreban je hitan pregled dermatologa. Važno je zaštititi se od sunca.

Ostale pigmentne promjene na koži

Ako bolje pogledate svoju kožu možete primjetiti pigmentirane promjene koje nisu madeži. Pjegice od sunca (efelide) pojavljuju se na mjestima izloženim ultraljubičastom zračenju, smeđe su boje i po zimi mogu potpuno nestati. Najčešće se vide kod osoba plave ili crvene kose.

Nakon srednje životne dobi moguća je pojava smečkastih, plosnatih ili bradavičastih promjena koje nisu madeži već seborejičke keratoze. Promjene su bezopasne i mogu se ukloniti smrzavanjem (krioterapijom), radiovalno ili laserski.

Na mjestima izloženim suncu moguća je pojava mnogobrojnih smeđe pigmentiranih promjena koje zovemo solarne lentiginoze ili staračke pjege (iako se mogu javiti i u mlađoj životnoj dobi). Promjene su dobroćudne, a  mogu ukloniti laserski, krioterapijom ili kemijskim pilingom.

Kontrola i liječenje madeža

Većina madeža su dobroćudne tvorbe koje ne predstavljaju nikakvu opasnost za zdravlje. Na neke ipak treba obratiti pozornost. To se odnosi na pigmentne promjene koje mijenjaju veličinu, oblik ili boju, koje krvare, svrbe, postaju bolne ili se pojave nakon dvadesete godine života. Tada je potreban pregled dermatologa te po potrebi uklanjanje madeža i patohistološka analiza. Neki madeži klinički izgledaju potpuno dobroćudno, ali su na mjestu iritacije pa se također savjetuje preventivno kirurško odstranjivanje.

Maligni melanom

Maligni melanom je najzloćudniji tumor kože i sluznica. Sastoji se od stanica koje stvaraju pigment (melanocita). Melanom nastaje na koži, ali vrlo rano metastazira putem limfe ili krvi. Rana dijagnoza je od presudne važnosti.

Maligni melanom se može pojaviti bilo gdje na koži ili sluznicama, dakle i na mjestima koja nisu izložena suncu. Kod žena je najčešći na licu i nogama, a kod muškaraca na trupu. Melanom je obično smeđe ili crne boje, ali može biti i boje kože, crven, ružičast ili bjelkaste boje. Može se pojaviti na nepromijenjenoj koži ili pak nastaje iz madeža.

Važno je znati:

  • Oko 30% melanoma razvije se kod osoba mlađih od 45 godina.
  • Melanom je najčešći karcinom u žena između 25 i 29 godina, a drugi po redu (nakon karcinoma dojke) kod žena između 30 i 40 godina.
  • U prošlom desetljeću se broj melanoma udvostručio i u stalnom je porastu.
  • Sunčevo svjetlo odgovorno je za najmanje 90% karcinoma kože.
  • Većina ljudi primi 50-80% ukupne doze sunčeva zračenja prije 18. godine.
  • Povremeno intenzivno izlaganje suncu, s nastankom opeklina, direktno je povezano s nastankom melanoma, dok dugotrajno kumulativno izlaganje dovodi do nastanka nemelanomskih karcinoma kože.

 

Rizični čimbenici za nastanak malignog melanoma:

  • Osobe svijetle puti, svijetlih očiju i kose
  • Osobe koje su se u djetinjstvu i mladosti puno izlagale suncu
  • Puno madeža (više od 50), urođeni ili atipični madeži
  • Madeži koji su veći od 5 mm, koji se mijenjaju, svrbe ili krvare
  • Osobe čiji je bliski rođak imao melanom

 

Liječenje melanoma

Rana dijagnoza je najbolje liječenje! Kada se postavi dijagnoza malignog melanoma liječenje je prvenstveno kirurško. Obzirom da je rani melanom ograničen na površinski sloj kože njegovo odstranjivanje znači 100% izlječenje. Ukoliko se ostavi neliječen, svojim će rastom prodrijeti u dublja tkiva, do krvnih i limfnih žila i metastazirati. U tom slučaju prognoza je izuzetno loša.

 

Što možete učiniti sami?

  • Djeca i adolescenti su najugroženija skupina i trebaju posebnu zaštitu od sunčeva zračenja.
  • Ne izlažite se suncu od 10 do 16 sati, nosite zaštitnu odjeću i zaštitite se sredstvima s visokim zaštitnim faktorom (SPF, sun protection factor)
  • Redovito pregledavajte sve madeže i druge pigmentne promjene na koži i sluznicama
  • Konzultirajtesvogdermatologaakobilokojimadež ilipigmentnapromjenaizgledajusumnjivo (premaABCD E Fpravilu)

 

ABCDEF pravila za samopregled madeža:

A asimetrija – melanom i displastični madež  obično nisu simetrični, jedna polovica se razlikuje od druge

B border/rub – rubovi melanoma su najčešće nepravilni, nazubljeni i nejasni

C color/boja – za razliku od normalnih madeža koji su obično jedne boje, melanom ima nekoliko boja: smeđa, crna/plava, crvena ili bijela

D diametar/promjer – melanom ili displastični madež  je uglavnom veći od 5 mm

E elevacija-uzdignuće jednog dijela madeža

F feeling/ osjećaj- pojava simptoma svrbeža, peckanja