Lajmska bolest je najčešća krpeljima prenosiva multisistemska bolest uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi (Bb). Prirodni izvor bakterije su mali glodavci, ježevi, jeleni, voluharice i ptice, a domaće životinje (ovce, goveda, psi) u naseljenim mjestima imaju važnu ulogu u širenju bolesti. Ubodom krpelja iz roda Ixodes (tvrdi krpelji) lajmska bolest se prenosi na ljude, a infekcija uslijedi 48 i više sati nakon uboda.

Bolest je dobila ime po američkoj pokrajini Lyme 1972. godine, kada je zabilježen veliki broj djece oboljele od artritisa (upale zglobova) nakon uboda krpelja.

Najučinkovitije u prijenosu infekcije su nimfe krpelja, koje ubodu čovjeka radi hranjenja u svibnju, lipnju i srpnju, a zbog malih dimenzija i kratkotrajnog hranjenja, samo se mali broj ljudi sjeća ugriza. Odrasli krpelji prenose uzročnika u jesen, a kako su veći obično ih ljudi uoče i odstrane.

Lajmska bolest zahvaća kožu, zglobove, središnji živčani sustav i srce. Bolest se pojavljuje u 3 stadija, ali pojedini bolesnik može imati samo jedan ili sve stadije bolesti. Kod pojedinaca se simptomi pojave tek u trećem stadiju bolesti.

U 1. stadiju bolesti, unutar nekoliko dana od uboda krpelja, pojavljuje se crvenilo kože na samom mjestu uboda (erythema migrans). Crvenilo se širi periferno nekoliko idućih tjedana tako da promjena može doseći promjer i preko 60 cm. Početna promjena obično je smještena na bedru, u preponama ili pazuhu, ali može biti bilo gdje na tijelu. Bakterija se nakon uboda širi krvlju te se u oko polovice bolesnika nakon nekoliko dana javljaju različiti osipi, urtikarija, crvenilo, koje traje 3-4 tjedna. Mogu se također pojaviti i mekani crvenkastoljubičasti čvorići na koži glave, trupa ili udova koji  predstavljaju pseudolimfom (reaktivno umnožavanje limfocita). Ponekad se javljaju i sistemski poremećaji kao što je malaksalost, povišena temperatura, glavobolja, tresavice, povračanje. Nije rijetkost niti pojava bolova u zglobovima, povećanja limfnih čvorova, hepatitisa i nadražaja meninga (ukočenost vrata).

Nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci kasnije može se razviti 2. stadij bolesti s karakterističnim neurološkim simptomima; encefalitis, meningitis, pareza, koji nestaju uglavnom bez posljedica za nekoliko mjeseci. U 10% bolesnika nastaju srčane tegobe u vidu upale srčanog mišića i osrčja ili aritmija.

Za 3. stadij bolesti karakteristična je upala zglobova, koja se pojavljuje u oko 60% osoba, nakon 2 mjeseca do 2 godine od uboda krpelja. Obično upala zahvaća jedan ili dva velika zgloba, posebice koljeno. No, u oko 10 % može nastati teška kronična upala više malih zglobova. Na koži u trećem stadiju  (nakon 6 mjeseci do 8 godina) mogu nastati tamnocrveni do ljubičasti predjeli kože udova ili trupa, a kasnije atrofija kože koja izgleda poput cigaretnog papira, sa prosijavanjem krvnih žila i tetiva. Bolest se zove Acrodermatitis chronica atrophicans.

Postoji još niz bolesti  koje se sa više ili manje sigurnosti povezuju s infekcijom Borrelijom burgdorferi, bakterijom koju prenose krpelji, npr. Morphea.

Dijagnoza bolesti postavlja se na osnovu kliničke slike i dokazom protutijela na bakteriju u krvi, a liječenje se provodi antibioticima iz skupine tetraciklina i makrolida.

Važno je što prije se javiti liječniku radi odstranjenja krpelja, jer se smatra da je za prijenos infekcije potrebno da krpelj ostane na koži bar 18 sati. Također je važno javiti se na liječnički pregled ukoliko primjetite crvenilo kože koje se širi da bi se na vrijeme započelo liječenje i spriječile kasne posljedice. I na kraju, ne zaboravite prije odlaska u prirodu ponjeti repelent i obući duge hlače i čarape kako biste smanjili mogućnost uboda krpelja.