KLINIČKA SLIKA MALIGNOG MELANOMA

KLINIČKA SLIKA MELANOMA KOŽE

Melanom je jedan od najagrsivnijih tumora uopće. Nastaje iz genetski izmijenjenih ili aktiviranih melanocita. U nastanku melanoma važni su genetski čimebenici, konstitucija te faktori okoliša, prvenstveno izlaganje ultraljubičastom zračenju.

Melanom nije uvijek tamnopigmentirana promjena nepravilnog oblika, neravnih rubova i nejednolike boje. Glavno je obilježje melanoma da je to pigmentirana promjena kože koja se u roku nekoliko mjeseci ili godina mijenja. No, nije uvijek tako jednostavno prepoznati melanom na koži.

Stoga podsjećam na kriterije za samopregled kože: ABCDEFG

A (asimetrija) – melanom i displastični madež  obično nisu simetrični, jedna polovica se razlikuje od druge

B  ( border/rub) – rubovi melanoma su najčešće nepravilni, nazubljeni i nejasni

C (color/boja) – za razliku od normalnih madeža koji su obično jedne boje, melanom ima nekoliko boja: smeđa, crna/plava, crvena ili bijela

D (diametar/promjer) – melanom ili displastični madež  je uglavnom veći od 5 mm

E (elevacija ili evolucija)-uzdignuće jednog dijela madeža ili nestajanje

F ( feeling/ osjećaj)- pojava simptoma svrbeža, peckanja ili boli

G (growth)- promjena koja raste

Svaki madež koji pobuđuje sumnju treba pregledati dermatoskopom te po potrebi ekscidirati uz patohistološku analizu. Potreban je pregled cijele kože, obzirom da većina ljudi ima ujednačen tip madeža, pa je važno uočiti odstupanje pojedinih madža od tog obrasca, tzv. ugly duckling sign.

Klinička slika melanoma ovisna je o lokalizaciji na koži. Patohistološki se melanom dijeli u četiri osnovna tipa: površinsko šireći (SSM), nodularni tip (NM), lentigo maligni melanom (LMM) i akrolentiginozni melanom (ALM).

Površinsko šireći tip melanoma je najčešći kod bijelaca  (70-80 % svih melanoma). Obično se pojavljuje između 30 . i 50. godine života, a češći je kod žena. Kod žena je uglavnom lokaliziran na nogama, a kod muškaraca na trupu. U početnoj fazi rasta radi se o smeđecrnoj promjeni u razini kože, nepravilnih rubova. U kasnijoj  fazi rasta može biti iznad razine kože, palpatorno gruba promjena, ponekad uz ulceraciju. Melanom koji nestaje ima područja bijele boje ili boje kože unutar smeđecrne promjene.

Nodularni melanom čini 15-30% svih melanoma. Nastaje podjednako u oba spola, između 40 .i 50. godine života. Najčešće se nalazi na trupu, glavi i vratu. Agresivnog je rasta, s velikim potencijalom metastaziranja. Izgleda kao dobro ograničen čvor, jednoliko pigmentiran, tamne boje. Može biti ulceriran.

Lentigo maligni melanom čini 5 do 15% svih melanoma. Najčešće se pojavljuje u osoba starijih od 65. godina, na aktinički oštećenoj koži, osobito nosa i obraza. Češći je u žena. Razvija se iz prekusorske lezije lentigo maligna- to je nejednoliko pigmentirana promjena u razini kože, koja raste godinama. Sumnju pobuđuje pojava crne pigmentacije ili čvorića unutar promjene.

Akrolentiginozni melanom je kod bijelaca najrjeđi te čini 2-8% svih melanoma. Kod ljudi crne i žute rase i Hispanaca taj tip melanoma je najčešći. Češći je kod starijih muškaraca. Nastaje na dlanovima, tabanima ili ispod nokta. U početku se radi o smeđoj promjeni u razini kože, a zatim raste iznad razine kože.  Melanom ispod nokta izgleda kao smeđa ili crna linija na nokatnoj ploči, a u kasnijem stadiju zahvaćena je i koža.

Rjeđi oblici melanoma su: amelanotički melanom, dezmoplastični, verukozni, nevoidni, melanom nepoznatog primarnog sijela.

Amelanotički melanom je najteže klinički dijagnosticirati obzirom da nema pigmentacije. Stoga ima i lošiju prognozu jer ga se uglavnom kasno dijagnosticira. Izgleda kao ružičasta papula, pa je pacijentima potrebno ukazati na važnost ružičastih promjena na koži. Bilo koji patohistološki tip melanoma može se manifestirati kao amelanotični melanom.

Dezmoplastični melanom je rijedak oblik melanoma, češći je u muškaraca nakon 60. godine života, na aktinički oštećenoj koži. Izgledom podsjeća na ožiljkasto tkivo bjekaste boje u vidu plaka ili čvorića. Može se pojaviti na koži i sluznicama. Vrlo je agresivan.

Verukozni melanom je rijedak oblik melanoma, koji izgledom podsjeća na seborejičku keratozu, jednolično pigmentiranu verukoznu tvorbu. Češći je kod žena, na bilo kojoj lokalizaciji, a najčešće na udovima.

Nevoidni melanom čini 1% svih melanoma. Izgledom podsjeća na  obični nevus, ali ima histološka obilježja i metastatski potencijal melanoma.

Melanom nepoznatog primarnog sijela pojavljuje se u 2-3% oboljelih od melanoma. To znači da su u trenutku postavljanja dijagnoze prisutne metastaze u  limfnim čvorovima, potkožnim masnom tkivu ili visceralnim organima, a bez prisutnosti primarnog melanoma. Dijagnostički postupci uključuju dermatološki pregled kože cijelog tijela, CT ili MR mozga, CT toraksa, abdomena i zdjelice, oftalmološki pregled.