U trudnoći dolazi do mnogobrojnih promjena u koži, kosi i noktima. Većina tih promjena posljedica su novonastalih hormonalnih zbivanja te promjena krvožilnog sustava, a nazivamo ih fiziološkim promjenama. Za razliku od toga u trudnoći mogu nastati i različite patološke promjene, pogoršanja postojećih bolesti i dermatoza te neke patološke dermatoze koje se javljaju isključivo u trudnoći.

Fiziološke promjene za vrijeme trudnoće odnose se na:

• Promjene pigmentacije
• Promjene dlaka i vlasi
• Promjene noktiju
• Promjene vezivnog tkiva
• Promjene krvnih žila
• Promjene sluznica
• Promjene aktivnosti žlijezda
• Pojavu izraslina kože i promjenu madeža

U 90% trudnica dolazi do pojave hiperpigmentacije (pojačanja smeđeg pigmenta) u predjelu bradavica na dojkama, u pazusima, na vanjskom spolovilu, unutrašnjoj strani bedara te u predjelu linea alba (nevidljiva središnja linija na trbuhu) koja postaje smečkaste boje, linea fusca. Hiperpigmentacija nastaje zbog stimulacije pigmentnih stanica, melanocita estrogenom, progesteronom te melanostimulirajućim hormonom, MSH. Hiperpigmentacija se obično pojačava sve do poroda kada postupno regredira, ali kod nekih žena hiperpigmentacije određenih područja ostaju trajno.

U trudnoći se može pojaviti i lokalizirana hiperpigmentacija na licu, takozvana melazma ili maska trudnoće. Ona se pojavljuje u 50-70% trudnica, posebice kod tamnoputih žena. Pojačava se kod izlaganja suncu, a nastaje u genetski predisponiranih trudnica pod utjecajem lučenja hormona u trudnoći. Postepeno nestaje nakon poroda, ali isto tako može i perzistirati. Uzimanje kontracepcijskih pilula kod jedne trećine žena također izaziva melazmu. Potrebna je stroga fotoprotekcija i primjena krema sa zaštitnim faktorom (SPF, sun protection factor) kako se melazma ne bi pojavila kod predisponiranih žena, a kod već nastale melazme mogu se primjeniti lokalni preparati na bazi AHA kiselina, kojične kiseline, hidrokinona.

Pojačana dlakavost (hirzutizam) nerijetko se viđa kod trudnica, a najviše je izražena na licu, rukama, nogama i leđima. Za vrijeme trudnoće veći broj dlaka ulazi u aktivnu fazu rasta, anagenu fazu. Neposredno nakon poroda anagene dlake prelaze u telogenu fazu te ispadaju. Ispadanje vlasi vidljivo je nakon 4 do 20 tjedana te se opaža prorijeđenje vlasišta različitog stupnja. Za potpuni oporavak potrebno je dosta vremena, ponekad čak do godinu i pol nakon poroda. U nekih žena moguća je i trajna pojava prorijeđenja vlasi u frontoparijetalnom dijelu, po muškom tipu ćelavosti. Kako bi se nastalo stanje ublažilo potrebna je primjena losiona sa sastojcima koji stimuliraju proliferaciju vlasi te pospješuju prokrvljenost vlasišta.

U ranom stadiju trudnoće, oko šestog tjedna, u nekih trudnica se mogu primjetiti promjene na noktima u vidu omekšanja nokatne ploče, poprečnih brazda ili odvajanja nokatne ploče na donjem kraju nokta (distalna oniholiza). Promjene se spontano povlače nakon poroda. Za učvršćivanje nokatne ploče upotrebljavaju se specijalni terapeutski lakovi za nokte.

Između 6. i 7.  mjeseca trudnoće u pojedinih se trudnica mogu uočiti strije (striae gravidarum) na trbuhu ili grudima. Radi se o linearnim, atrofičnim, ružičastim, a kasnije bjelkastim promjenama koje nastaju zbog izbočenja dermisa kroz površinski sloj kože, epidermis. Postoje mnoge teorije o nastanku strija. Uloga obiteljske sklonosti je vrlo važna uz hormonalne čimbenike te faktor rastezanja kože. Vrijedi pokušati preventivnu primjenu ulja i krema protiv strija od samog početka trudnoće, a pogotovo u drugom tromjesječju. Važno je i kontroliranje tjelesne težine. Već nastale strije mogu se ublažiti lokalnim preparatima, dermoabrazijom, laserski ili kirurški,a li se na žalost ne mogu u potpunosti ukloniti.

Zbog   povećane razine estrogena tijekom trudnoće dolazi do pojave vaskularnih promjena kao što su proširene kapilare na licu (teleangiektazije), teleangiektatički madeži (naevus araneus-paučinasti madež). Većina se promjena opaža između 2. i 5. mjeseca trudnoće, a oko 75% ih nestane nakon poroda. Kod rezistentnih slučajeva moguća je terapija laserom ili elektrokoagulacijom.

U nekih trudnica opažena je i pojava plavkasth kavernoznih hemangioma, obično krajem prvog tromjesječja trudnoće, koji se postepeno povećavaju do kraja trudnoće.

U prvom tromjesječju može se pojaviti i crvenilo dlanova (palmarni eritem). Smatra se da su promjene uzrokovane estrogenom, promjenama u volumenu krvi te genetskom predispozicijom. Obično nestaju spontano u prvom tjednu nakon poroda.

Proširene vene na nogama (varices cruris) nastaju u kasnijem stadiju trudnoće, zbog povećanog tlaka u venama uzrokovanih pritiskom povećane maternice. Blaže promjene mogu se spontano povući, ali velika većina ostaje i nakon poroda. U preventivne mjere ubrajamo nošenje kompresivnih čarapa, izbjegavanje dugotrajnog stajanja, stavljanje nogu u povišeni položaj, reguliranje tjelesne težine. Proširenje venskog spleta u predjelu rektuma (hemeroidi) vrlo je nelagodno i u trudnoći i nakon poroda, a pojedini slučajevi zahtijevaju i agresivne metode liječenja.

Zbog povećane kapilarne propusnosti uslijed povećanog tlaka u krvnim žilama, nastaje i purpura, posebice na donjim ekstremitetima, u vidu crvenih točkica. Iz istog razloga se kod pojedinih trudnica uočavaju tjestaste otekline (edemi) na potkoljenicama, rukama, licu i kapcima.

Vazomotorna nestabilnost tijekom trudnoće može prolazno uzrokovati nastanak plavkastih, mrljastih promjena na nogama (cutis marmorata). Promjene nestaju nakon poroda, a u slučaju trajnih promjena potrebno je isključiti primarnu bolest vezivnog tkiva ili pak hematološku bolest.

Najčešća promjena sluznica, koja se javlja u gotovo 100% trudnica je upala desni, gingivitis. Promjene mogu biti različitog intenziteta, od upale, otečenosti desni, krvarenja ili pojave ulceracija. Obično se javljau već početkom trudnoće i napreduju do poroda. Potrebna je pojačana higijena usne šupline, uporaba tekućina za ispiranje usne šupljine, uzimanje vitamina C i izbjegavanje trauma

Za vrijeme trudnoće smanjuje se aktivnost apokrinih, mirisnih žlijezda, a aktivnost ekrinih žlijezda znojnica se povećava. Iz tog razloga povećana je incidencija dishidrotskog ekcema na rukama i nogama te milijarije. Rad  žlijezda lojnica je nepredvidiv , pa tako u trudnoći može nastati poboljšanje ili pogoršanje akne. Lojne žlijezde koje su povezane s izvodnim kanalima mliječnih žlijezda ponekad hipertrofiraju te se pojavljuju  male izbočene smečkaste papule na dojkama, takozvani Montgomerijevi tuberkuli.

Brojne trudnice primjete pojavu sitnih izraslina boje kože ili smećkaste u predjelu vrata, pazuha i prednjeg dijela trupa u drugoj polovini trudnoće (molluscum fibrosum gravidarum). Neke od tih promjena nestaju nakon poroda, ali neke se i povećavaju. Terapijski dolazi u obzir elektrokauterizacija i laserski tretman , koji su gotovo bezbolni.

U trudnoći može isto tako doći do povećanja postojećih madeža ili pojave novih madeža. I za vrijeme trudnoće se savjetuje odstranjivanje sumnjivih madeža.

HIPERPIGMENTACIJE

Povratkom s ljetnog odmora, nakon previše sati provedenih na suncu često nas u ogledalu neugodno iznenade tamne pjege kojih bi se željeli riješiti. Kako su  nastale?

Glavni čimbenik koji određuje boju kože je aktivnost pigmentnih stanica melanocita. Melanociti sadrže organele u citoplazmi, tzv. melanosome, koje proizvode pigment melanin. Postoje dvije vrste melanina: smeđe-crni eumelanin te žuto-crveni feomelanin. Tamnije pigmentirana koža sadrži veće melanosome s više pigmenta. Sinteza melanina pod utjecajem je melanocitnog stimulirajućeg hormona (MSH) te u manjoj mjeri steroidnih hormona. Ključni enzim u nastanku melanina je tirozinaza. Nakon izlaganja sunčevom zračenju ili umjetnom izvorima (solarij) nastaje povećana količina melanina zbog aktivacije postojećih melanocita te stvaranja novih melanocita.

Najčešće lokalizirane hiperpigmentacije su sunčane pjege, melasma, solarne lentiginoze, cafe au lait makule-pjege boje bijele kave te poslijeupalne pigmentacije.

Sunčane pjege (ephelides) su stečene mrlje na koži promjera 2-5 mm, žučkasto-crvenkaste do smeđe boje. Najčešće se javljaju kod osoba crvenkaste ili plave kose, između 3. i 6. godine života. Njihov broj i pigmentacija pojačavaju se ljeti. Javljaju se samo na mjestima koja su izložena suncu; lice, nos, obrazi, vrat, na prsima, ramenima i nadlakticama. Broj melanocita u lezijama nije povećan, već oni brže stvaraju melanin i u većoj količini. Sunčane pjege su dobroćudne promjene, bez malignog potencijala, ali predstavljaju važan marker za osobe s povećaim rizikom za nastanak karcinoma kože i melanoma. Izbjegavanje sunca i kreme sa zaštitnim faktorom pomažu u spriječavanju nastanka većeg broja sunčanih pjega.     Solarne lentiginoze (staračke pjege) su smečkaste pjege promjera nekoliko milimetara koje se javljaju nakon 30-te godine života na fotoeksponiranim mjestima na koži. Najčešće se vide na hrptovima šaka, podlakticama te po licu. Za razliku od sunčanih pjega, mogu se pojaviti i kod osoba tamnije puti i kose, a ne blijede zimi. Pigmentacija je posljedica povećanog broja melanocita te melanina u epidermisu i dermisu. Solarne lentiginoze nisu premaligne promjene, a osim prirodnog UV zračenja može ih izazvati i izlaganje solariju ili pak fototerapiji zbog drugih bolesti kože.

Melazma je stečena smećkasto-sivkasta hiperpigmentacija kože, najčešće lica. Pojava ove pigmentacije povezuje se s trudnoćom, uzimanjem kontraceptiva ili nekih lijekova. Nakon izlaganja UV zračenju pigmentacija se pojačava, te su promjene najizraženije ljeti. Radi se o plošnoj pigmentaciji kože koja može biti svijetlo ili tamno smeđa do crnkasta, ovisno o tipu kože. Promjene su obično simetrične, a najčešće se javljaju na centralnim dijelovima lica, obrazima, čelu, nosu, gornjoj usnici i bradi. U malom broju slučajeva vidi se i na koži donje čeljusti i na podlakticama.

Osnovno zbivanje kod melazme je pojačano stvaranje pigmentnih zrnaca (melanosoma) u melanocitima te njihov pojačana prijenos u keratinocite u površinskom sloju kože (epidermisu). Pigmentacija može biti pojačana u epidermisu, dermisu ili u oba sloja kože. Melazma uglavnom nastaje kod žena, a samo 10 % od ukupnog broja otpada na muškarce. Nastaje vrlo brzo, u roku od nekoliko tjedana, pogotovo nakon izlaganja UV zračenju. Za vrijeme menstruacijskog ciklusa može doći do jače izraženosti već postojeće melasme. Pigmentacija može spontano nestati nekoliko mjeseci nakon poroda ili prestanka uzimanja kontraceptiva, ali može perzistirati godinama.

Melazmu treba razlikovati od drugih, na primjer postupalnih hiperpigmentacija kože, pigmentacija koje su posljedica primjene nekih kozmetskih preparata sa fotoosjetljivim tvarima te genetski  uzrokovanih pigmentacija.

Prije izbjeljivanja potreban je pregled dermatologa koji će utvrditi o kakvom tipu pigmentacije je riječ te predložiti najbolji način terapije.U tretiranju  promjena upotrebljavaju se različite kombinacije izbjeljivača (hidrokinona, azelaične, glikolne, kojične kiseline), tretinoina, kortikosteroida, lokalnih preparata na bazi soje. Dolazi u obzir profesionalni kemijski piling, drmoabrazija te laseri valne duljine 351 do 1064 nm. Laserska terapija daje najbolje rezultate kod površinskih, epidermalnih pigmentacija.

Svi navedeni postupci izbjljivanja imaju svoje nedostatke i za sada nema savršenog izbjeljivača. Stoga je fotoprotekcija i dalje zlatno pravilo u sprječavanju nepoželjnih pigmentacija kože.