Štetno djelovanje ultraljubičastog zračenja nakuplja  se tijekom cijelog života, a opekline od sunca dobivene u dječjoj dobi često dovode do nastanka karcinoma kože u odrasloj dobi. Oštećenja nastala u dječjoj dobi nepopravljiva su.

Sportske aktivnosti i boravak na otvorenom od velike su važnosti za zdrav razvoj djeteta, zbog svježeg zraka, vježbanja, druženja s prijateljima i jedinstva s prirodom. Nažalost, rezultat boravka na otvorenom mogu biti  sunčane opekline, prerano starenje kože i ponekad karcinomi kože.

Uz pravilnu zaštitu djeca ipak mogu uživati u aktivnostima na otvorenom ne žrtvujući pri tome zdravlje svoje kože.

Od ukupnog solarnog zračenja na vidljiv dio sunčeva spektra otpada 50%, na infracrveni dio 40%, a samo 10% sunčevog spektra čini ultraljubičasto zračenje (UV). Upravo je taj dio spektra biološki najaktivniji. UV zračenje se dijeli u tri područja: UVC (200-280 nm), UVB (280-320 nm) te UVA (320-400 nm).

UVC zračenje ne dopire do Zemljine površine već se apsorbira u ozonskom omotaču, dok UVB zrake dolaze do Zemljine površine, ne prodiru kroz prozorsko staklo, ali prolaze kroz kvarcno staklo i vodu. UVB zrake utječu na nastanak aktivnog oblika vitamina D3, ali izazivaju akutna i kronična oštećenja kože te su odgovorne za nastanak karcinoma kože. Na koži uzrokuju crvenilo 12 do 24 sata nakon obasjavanja, a nakon 48 do 72 sata koža počinje tamnjeti.

UVA zračenje dopire do Zemljine površine u malim količinama. U većim dozama uzrokuje crvenilo i neposrednu pigmentaciju, a odgovorno je za prerano starenje kože. Svojim djelovanjem UVA zračenje pojačava efekt UVB zračenja te je krivo mišljenje kako pigmentacija postignuta primjenom UVA zraka (solarij) ima zaštitno djelovanje protiv UVB zračenja, odnosno sunčanja na otvorenome. UVA zrake prodiru kroz prozorsko staklo. Ukupno UV zračenje se sastoji od izravnoga i raspršenoga koje djeluje i u sjenovitim ili natkritim mjestima.

Sunčeve zrake naročito su opasne za najmlađe.Opekline od sunca mogu imati teške posljedice za vašu bebu kao što je dehidracija, povišena tjelesna temperatura, šok, niski krvni tlak, nepravilan rad srca.

Što učiniti u slučaju opeklina od sunca?

• Ukoliko se radi o dojenčetu ispod godine dana potrebno je savjetovati se s liječnikom, a isto tako i kod djeteta starijeg od godinu dana ukoliko tjelesna temperatura prijeđe 38,3 C.
• U svakom slučaju treba dijete staviti u hladnu i zamračenu prostoriju i davati mu dosta tekućine.
• Ako tjelesna temperatura prijeđe 38,3 C potreban je i antipiretik.
• Korisno je staviti obloge fiziološke otopine na kožu, a nakon toga nježno neutralne losione,a nikako ne primjenjivati alkohol!

Ne primjenjujte nikakve lijekove na kožu ukoliko se niste posavjetovali s vašim liječnikom.

Postoje mnoge predrasude i zablude o djelovanju sunčeva zračenja koje je važno istaknuti.

POGREŠNO:  Djeca trebaju veliku dozu sunčeva zračenja da bi bila zdrava.

TOČNO: Sunčevo zračenje pomaže u stvaranju vitamina D u koži, ali za to je dovoljno 5 do 10 minuta izložiti malu površinu kože suncu, nekoliko puta tjedno.

POGREŠNO: Karcinom kože nastaje kao dio procesa starenja i mi tu ništa ne možemo učiniti.

TOČNO: Sa starenjem se povećava vjerojatnost nastanka karcinoma kože, ali istraživanja  pokazuju da oštećenja koja su nastala u dječjoj dobi najviše utječu na nastanak karcinoma u odrasloj dobi. Osim toga, sve je više ljudi koji već u 20-toj ili 30-toj godini obole od karcinoma kože, ponekad čak i u dječjoj dobi.

POGREŠNO: Nastanak sunčanih opeklina je  uvjet koji je potreban da bi nastao karcinom kože.

TOČNO: Osobe koje dobiju sunčane opekline imaju veću vjerojatnost za nastanak karcinoma kože, posebice malignog melanoma, ali sunce oštećuje kožu i bez vidljivih opeklina. Konačan rezultat tih nakupljenih oštećenja su nemelanomski karcinomi kože (bazocelularni i planocelularni karcinom).

POGREŠNO: Preplanulo dijete je zdravo dijete.

TOČNO: Tamna koža je znak ozljede kože. Naime, kako ne bi nastala dublja oštećenja koža stvara pigment melanin koji poput kišobrana štiti jezgre stanica. U vrijeme kada koža postane tamna već su nastala trajna oštećenja koja kasnije mogu rezultirati stvaranjem bora, tamnih pjega i karcinoma kože.

POGREŠNO: Oštećenja nastala od sunca su privremena. Koža se brzo regenerira.

TOČNO: Koža može popraviti neke površinske promjene, ali dublja oštećenja su trajna. Ona se ne moraju vidjeti 20 ili 30 godina, ali se tada pojave.

U prvih nekoliko godina života počinju se stvarati madeži i pjegice na koži, posebice onoj izloženoj suncu. Kako dijete raste tih je promjena sve više. Istraživanja pokazuju da je broj madeža nastalih u ranoj životnoj dobi (do 10-te godine života) važan faktor za nastanak malignog melanoma, najzloćudnijeg raka kože. U dobi od 20 godina tek poneka osoba ima znakove oštećenja kože od sunca, ali u 40-toj  su te promjene prisutne gotovo kod svakoga. One su razultat unutrašnjih promjena kože koje su počele već u djetinjstvu.

Kako izabrati sredstvo sa zaštitnim faktorom (SPF, sun protection factor)?

Na tržištu postoje mnogi preparati za zaštitu od sunca i ponekad je roditeljima teško izabrati pravi.Važno je znati da postoje sredstva koja samo reflektiraju sunčeve zrake (mehanička) te druga koja apsorbiraju sunčeve zrake i oslabljuju njihovo štetno djelovanje (kemijska). Mehanička sredstva obično sadrže cink oksid i titan dioksid te su prikladnija za dječju kožu s kojom ne dolaze u interakciju.

Sredstvo za zaštitu od sunca mora imati filtere za UVA i UVB zrake te najmanje faktor 15. Također mora biti fotostabilno i otporno na vodu.

Kako ispravno primjeniti zaštitno sredstvo?

• Kod prve primjene nanesite malu količinu sredstva na kožu zapešća, a ako nema reakcije možete ga primjeniti i na ostatak kože djeteta.
• Ne zaboravite namazati djetetove ruke, uške, nos i usnice. Izbjegavajte kontakt s očima.
• Zaštitno sredstvo treba primjeniti 30 min prije izlaganja suncu, zatim svaka 2 sata i nakon  svakog kupanja.
• Sredstvo treba nanjeti u debelom sloju kako bi imalo zaista onakvu zaštitu koja je označena kao SPF. Stručnjaci preporučuju primjenu 2 mg sredstva na kvadratni centimetar ( 2 mg dobijemo otprilike ako 2 puta istisnemo količinu zaštitnog sredstva koje odgovara duljini kažiprsta).

Zlatna pravila zaštite od sunca:

• Ne izlažite suncu djecu mlađu od 6 mjeseci. Sunčane opekline kod male djece mogu biti vrlo opasne.
• Izbjegavajte boravak na otvorenom za vrijeme sunčanih dana, između 10 i 16 sati.
• Zaštitite djecu tako da borave u hladu. Nosite sunčane naočale, pokrivalo za glavu te odjeću dugih rukava i nogavica.
• Upotrebljavajte kreme sa visokim zaštitnim faktorom (SPF, sun protection factor), ali unatoč tome ne izlažite djecu pretjerano suncu.
• Budite svjesni refleksnog zračenja, na pr. od pijeska, vodene površine, kamena, snijega. Boravak u sjeni ne pruža potpunu zaštitu. Isto tako, za vrijeme oblačnog vremena, 80% sunčeva zračenja ipak dolazi do tla. UVA zrake prolaze i kroz prozorsko staklo.
• Budite posebno oprezni na velikim nadmorskim visinama gdje je zračenje pojačano, a također u tropskim krajevima.
• Izbjegavajte pretjerano izlaganje umjetnim izvorima zračenja.
• Konzultirajte se s liječnikom o uzimanju određenih lijekova koji mogu izazvati fototoksične ili fotoalergijske reakcije.
• Redovito pregledavajte kožu svome djetetu i sebi. Ukoliko primjetite nove izrasline, promjene madeža, svrbež ili ranice koje ne cijele potražite savjet liječnika.
• Budite primjer svom djetetu i poučavajte ga o pravilnoj zaštiti od sunca jednako kao o sigurnom prijelasku preko ceste.