Na vlasištu se nalazi oko 100 000 do 150 000 dlačnih folikula. Broj im se starenjem znatno umanjuje. Svaki folikul tijekom života može proizvesti oko 20 novih dlaka. Rast dlaka je cikličan i asinkron. Postoje tri faze rasta dlake:

Faza rasta (anagena)

Involutivna faza (katagena)

Faza mirovanja (telogena)

Dlaka na vlasištu raste tri do deset godina, a potom miruje oko 3 tjedna. Na drugim dijelovima tijela različito je trajenje anagene faze. Oko 85-90 % folikula vlasišta su u anagenoj fazi. Katagena faza traje nekoliko tjedana, a telogena dva do četiri mjeseca. Dlaka na vlasištu dnevno raste 0,3-0,5 mm.

U drugom i trećem tromjesječju trudnoće kao i tjedan nakon poroda oko 95% dlačnih folikula na vlasištu je u anagenoj fazi. Naime, hormoni trudnoće drže vlasi dulje u anagenoj fazi, a kad njihovo djelovanje prestane veliki broj vlasi prelazi u telogenu fazu i sinkronizirano ispada (telogeni efluvij). Tako postotak dlaka u anagenoj fazi ostane na niskih 76% i može potrajati do 3 mjeseca nakon poroda. Ispadanje se nalazi po cijelom vlasištu, u nekim slučajevim zamjećuje se obostrano prorjeđivanje na sljepoočicama, ali nikada ne nastaje potpuna ćelavost.

Ostali uzroci telogenog efluvija mogu biti: visoka temperatura, gripa, operacije, boravak u bolnici, gubitak voljene osobe, razvod braka, promjene lijekova, drastične dijete za mršavljenje. Akutni telogeni efluvij obično nestaje nakon 12 mjeseci. U nekim slučajevima ispadanje kose počinje sporije i može trajati mjesecima pa i godinama (kronični oblik).

Stres također ima važnu ulogu u nastanku opadanja kose obzirom da tvari koje su medijatori stresa, poput kortizola, supastancije P, prolaktina I ACTH, inhibiraju rast dlake.

Hormoni štitnjače također utječu na rast dlaka na vlasištu. Hipotireoza je povezana s gubitkom kose.

Za rast zdrave kose potrebna je stalna opskrba organizma raznovrsnim sastojcima koji se ugrađuju u kosu i sudjeluju u njenom metabolizmu kao katalizatori. U to ubrajamo bjelančevine, ugljikohidrate, vitamine i oligoelemente.

Poznata je korelacija deficita vitamina B12 (cijanokobalamina) i opadanja kose te hipopigmentacije. Deficit vitamina B5 (pantotenske kiseline) dovodi do poremećaja pigmentacije kose. Vitamin H ili biotin ima ulogu u tvorbi osnovne keratinske supstancije i time osigurava čvršću strukturu kose. Deficit ovog vitamina uzrokuje smanjenu aktivnost folikula i posljedično telogeni efluvij. Stoga se dodatna suplementacija biotinom preporuča kod telogenog efluvija.

Hipovitaminoza vitamina C utječe indirektno na telogeni efluvij zbog smanjene resorpcije željeza. Vitamin C poboljšava apsorpciju željeza iz žitarica i povrća, a deficit željeza uzrokuje pojačano opadanje kose.

Hipervitaminoza vitamina A može izazvati smanjenu aktivnost dlačnog folikula s posljedičnim telogenim efluvijem.

Cink je esencijalni mineral koji se terapeutski primjenjuje kod osoba s manjkom cinka, ali povećan unos može čak i pojačati ispadanje kose.

Ravnoteža bakra također je vrlo bitna jer njegov manjak dovodi do telogenog efluvija, dok je višak bakra toksičan i dovodi do anagenog efluvija.

Na tržištu su i brojni dermatokozmetički pripravci koji raznim mehanizmima potiču rast kose. Prije primjene lokalnog, a posebice peroralnog preparata svakako je potrebna kontrola dermatologa.